U novom 84. Broju Business magazinea čitajte gdje se danas nalazi bh. ekonomija i koliko je rat uticao na sadašnju sliku. Prema zvaničnim podacima BiH je dostigla tek 84 posto bruto društvenog porizvoda s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, čime je ušla u regionalni „crni trio“ zemalja koje su na nižem ekonomskom nivou razvoja neg prije rata. Prema konkurentnosti nalazimo se na 109. mjestu u svijetu, a prema tempu ekonomskih reformi prikovani smo za evropsko dno. Gdje leže uzroci ovakve ekonomske slike u BiH, pitanje je na koje se odogovori granaju u nekoliko međusobno isprepletanih smjerova. O ovoj temi govore generalni direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak, projekt menadžer u sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Igor Gavran, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo, ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović, predsjednik Akademije nauka i umjestnosti BiH Božidar Matić, te predsjednik Odbora za spas Agrokomerca Mirvet Beganović.

Poštovani čitatelji,
Centralnu temu  82. broja Business magazine posvetili smo sukcesiji i stalnom pitanju koliko ko nama duguje, ali naravno ne zaboravaljamo ni da smo mi nekome dužni. Međutim, zbog različitih ingerencija i podjela unutar BiH teško je bilo dobiti sveobuhvatne podatke o vrijednosti imovine bh. kompanija. Nažalost, kako vječito kasnimo tako nas upravo i u ovom procesu koči naše neformiranje potrebnih direkcija, koje bi olakšale put do naših potraživanja. Neosporno je da najviše potražujemo iz Hrvatske i Srbije.Novi broj donosi i specijalnu temu o građenju i građevinskom sektoru, gdje smo kroz razgovore sa relevantnim sturčnjacima saznali trenutnu situaciju u BiH, ali i nove tokove koje nam donosi Evropska unija. Koliko je važan proces upravljanja promjena pokušali smo saznati u razgovoru sa direktorom StrikConsaltinga Sarajevo Fuadom Strikom, koji je ukazao na značaj ovog procesa od kojeg zavisi budućnosti neke kompanije. Odgovore zašto je nemoćno Fiskalno vijeće BiH pokušali smo dati kroz analizu, ukazujući značaj i potrebu, odnosno na situaciju u uređenim zemljama. Fiskalni prihodi i javni prihodi u svim uređenim državama u svijetu su i briga najviših organa vlasti.

Postovani čitatelji,
Centralnu temu  81. broja Business magazine diktirali su tektonski poremećaji koji su epicentar (za sada!!!) imali u Grčkoj, a ni ostatku Evrope se ne piše mirno i ugodno ljeto. Istražili smo kako je došlo do ekonomskog sloma u Grčkoj (u kojoj su radnici, vjerovali ili ne, dobijali bonuse kada na vrijeme dođu na posao), kako je Grčka godinama dostavljala lažne podatke Evropskoj uniji o rastu GDP-a, vanjskog duga, javnoj potrošnji, a EU ih prihvatala zdravo za gotovo. Naravno, zanimalo nas je i hoće li se ili može li se grčka kriza preliti u BiH, državu koja u barem u segmentu vanjskog duga ispunjava uvjete Mastrihtskog ugovora, za razliku od značajnog broja vodećih članica Evropske unije. Usprkos krizi koja je obilježila proteklu godinu, BH Telecom je u 2009. godini zabilježio odlične poslovne rezultate.  Generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović za Business magazine govori o predstojećoj reorganizaciji Uprave kompanije i poslovnim planovima za ovu, ali i naredne godine.