Bez obzira na ekonomsku krizu i recesiju, korisnici javnih prihoda u BiH nemaju predaha. U prvom polugodištu 2010. godine prikupili su i potrošili novih 5.127 miliona konvertibilnih maraka na ime poreza i doprinosa. Dok vlade i parlamenti najavljuju nove namete za 2011. godinu, poreska i fondovska opterećenja samo za pola godine po jednom zaposlenom iznosila su 7.234 KM. Može li bh. ekonomija izdržati toliki budžetski pritisak, za Business magazine piše Enes Plečić.

Cjelovit tekst dostupan je pretplatnicima Business magazinea. Više informacija o pretplati i cijenama možete pronaći na stranici Pretplata.

Svi uporedni pokazatelji govore da naša zemlja blago izlazi iz recesije u koju je zapala krajem 2008. godine. Nakon višemjesečne stagnacije proizvodni zamah se ubrzava, uvoz opada, raste potrošnja i finansijske mogućnosti, kako pojedinaca, tako i poslodavaca i institucija sistema, da se uhvate u koštac s nadolazećim problemima. Primjetna je blaga racionalizacija, manje se rasipa i u sektoru javne potrošnje. Hoće li BiH iskoristiti šansu na putu ka samoodrživom razvoju i oslanjanju na vlastite snage i resurse, za Business magazine piše Enes Plečić

Prema svim parametrima, Bosna i Hercegovina bi u 2010. godini mogla ostvariti vanjskotrgovačke rezultate koje ni najveći optimisti nisu očekivali. Za prvih pet mjeseci izvoz je porastao za 30,6 posto, tako da je pokrivenost uvoza izvozom premašila 54 procenata, sa tendencijom da do kraja godine, ako se obuzda nepotreban uvoz prehrambenih proizvoda, dostigne 60 posto. Po pokrivenosti robne razmjene s inozemstvom naša zemlja je ispred drugih u okruženju. Šta učiniti da se takav trend nastavi, za Business magazine piše Enes Plečić

Vrednovanje rada u Bosni i Hercegovini pokazuje svu surovost života u našoj zemlji, ako oni koji žele da rade nemaju nekoga da ih pogura ili da plate kako bi dobili posao i bolje plaćeno radno mjesto. Zašto su plaće u proizvodnji i trgovini dva puta niže nego u finansijama i javnoj administraciji? Hoće li se mijenjati opći kolektivni ugovori između sindikata i poslodavaca i preći na tarifne pravilnike, kaje traže vlasnici kapitala? Šta učiniti da se pravičnije i poštenije definira cijena rada, za Business magazine piše Enes Plečić

Zašto dejtonskim Ustavom nisu ugrađeni mehanizmi fiskalne stabilizacije, bez čega nema ni jedinstvenog ekonomskog i finansijskog prostora i jedinstvene poreske politike u zemlji. Izgleda da je najveći uspjeh Fiskalnog vijeća BiH kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji je zemlju zadužio sa 2,4 milijarde KM, a koje će po ubrzanom postupku morati vratiti poreski obveznici. Može li dobra volja političara prevladati probleme, za Business magazine piše Enes Plečić

Samo za tri mjeseca 2010. broj evidentiranih nezaposlenih u BiH povećan je za 30.000. Sve više mladih bez posla, ali i u neformalnoj ekonomiji, bez bilo kakve zaštite. Na crnom tržištu više od 160.000 radnika. Zašto je zapošljavanje najteži problem u zemlji? Šta učiniti da se poveća broj zaposlenih i smanje beskonačne liste u zavodima za zapošljavanje? Hoće li poslanici smanjiti doprinose na plaće i iz plaća, kako bi stimulirali poslodavce da prijavljuju radnike i otvaraju radna mjesta? Za Business magazine piše Enes Plečić

U Bosni i Hercegovini posluju 22 neprofitne mikrokreditne fondacije i četiri profitna mikrokreditna društva, koja pored 30 banaka, uz kamatu kao interes, posuđuju novac. Kako su nastale ove finansijske organizacije, ko je podsticao i finansirao njihov nastanak i razvoj i kakva im je prvobitna uloga bila? Kako se nekome isplati da uz kamatu od 25 i više procenata uđe u neku mikrokreditnu organizaciju i zatraži kredit? Hoće li u postojećem obliku mikrokreditne organizacije preživjeti, za Business magazine piše Enes Plečić