Ekonomska diplomatija je došla do izražaja nakon završetka Hladnog rata i nakon nastanka opuštenijih varijanti komunikacije među državama svijeta. Međutim, pojam ekonomske diplomatije je nastao mnogo prije ere zveckanja i prijetnjama atomskim oružjem. Piše Vedad Hajdarević

Vanjski dug od od 5.199.142.251 KM, iako vrtoglavo visok u odnosu na broj stanovnika, Bosnu i Hercegovinu svrstava u samo umjereno zadužene zemlje. Međutim, ono što je posebno iritirajuće u priči o vanjskoj bh. zaduženosti, jeste iznos od 1.704.396.082 KM neangažiranih kreditnih sredstava, odnosno činjenica da BiH zbog neodgovornosti nadležnih za realizaciju ugovorenih inozemnih kredita, svake godine kreditorima plaća višemilionske penale za neangažiranje odobrenog novca (commitment fee). Piše Armin Zeba

Za bh. ekonomiju 1989. je daleka budućnost

BiH dostigla je tek 84 posto bruto društvenog proizvoda s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, čime je ušla u regionalni “crni trio” zemalja koje su na nižem nivou ekonomskog razvoja nego prije rata, a u kojem su su još i Srbija (72 posto) i Crna Gora (92 posto). Istovremeno, BiH po konkurentnosti nalazi se na 109. mjestu u svijetu, šta o tome kažu stručnjaci. Piše Armin Zeba

Najviše imovine potražuje se iz Hrvatske i Srbije!
Zbog različitih ingerencija entiteta u odnosu na državu, vrlo je teško dati sveobuhvatne podatke o vrijednosti imovine bh. kompanija, iako su ti podaci traženi nekoliko puta od strane Vijeća ministara BiH. O ovim i drugim pitanjima, za Business magazine govori zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović. Razgovarao Vedad Hajdarević

Grčka omča oko EU

Situacija u Grčkoj uzburkala je duhove u Evropi. Dužnička kriza ove zemlje ozbiljno je prijetila da se prelije i na ostale zemlje EU, dok su ozbiljne kritike pretrpjeli i evropski čelnici, zbog njihove zbunjenosti i spore reakcije oko pomoći Grčkoj.  Pripremio Vedad Hajdarević

Nužnost sudova za privredu

Privredni sudovi u bivšoj Jugoslaviji osiguravali su dvostepenost  u rješavanju privrednih sporova, privrednih prestupa i drugih privrednosudskih postupaka u bivšoj SFRJ. U današnjoj BiH, privredni sporovi se rješavaju u okviru općinskih odjeljenja, te je često pitanje kada će ko i kako doći na red. Neefikasnost sudova pogoduje i špekulantima u poslovnom svijetu, kojima dugotrajnost procesa i mali postotak riješenih slučajeva daju dodatni implus i mogućnost za dalje obmanjivanje starih, a i novih poslovnih partnera. No, nešto optimizma stiže iz Republike Srpske gdje od 1.maja sa radom počinje Viši privredni sud Banja Luka

Nismo spremni na umrežavanje

U 21. vijeku svjedoci smo rapidnih promjena u okruženju, te njihovog uticaja na svakodnevno poslovanje. Neophodno je pratiti svjetske trendove i tokove, kako bismo bili ravnopravni učesnici tržišnih utakmica. Podaci koje smo pronašli, nažalost, ne idu u prilog BiH, ali vjerovati je da će se vremenom situacija promijeniti.

Kontinuirana potreba za razvojem grada Sarajeva, koji je uvijek bio i jeste u centru interesa bh. i inozemnih kompanija, nametnula je i izradu ovog poslovnoinvesticijskog vodiča.